Odraz su stremljenja tih znamenitih peraških familija ka obrazovanju, koje je između ostalog i podrazumijevalo poznavanje više jezika. Knjige koje su pravo bogatstvo u svakom smislu (po raznolikosti tema, rjetkosti, godinama izdanja) ogledalo su tadašnjeg društva, potrebe čovjeka da njeguje čitanje, te da iz njih i brojnih časopisa saznaje o svijetu oko sebe iz razčičitih uglova.
U biblioteci se čuvaju knjige iz raznih oblasti (istorije, geografije, pomorstva, književnosti, društvenih i prirodnih nauka, nauke o jeziku, rječnici, leksikoni…), i one predstavljaju svojevrstan spomenik kulture, trajno podsjećanje na način života, učenost i ljubav prema pisanoj riječi. Interesantno je spomenuti da biblioteka posjeduje knjige na raznim jezicima: italijanskom, engleskom, grčkom, njemačkom, narodnim jezicima na ovom prostoru iz različitih perioda, a iz ovog se može zaključiti da su porodice u Perastu poznavanjem ovih jezika iščitavale literaturu sa raznovrsnim temama, te tako bogatile ne samo rječnički fond svog jezika ili jezika koji je tada bio u upotrebi, već i drugih stranih jezika. Viskovići i Balovići, stvaranjem kućnih biblioteka, uviđali su njihovu obrazovnu i uopšte kulturnu vrijednost, pa danas u Muzeju možemo svjedočiti primjercima knjiga starih nekoliko vjekova (od 16. do 20. vijeka).
Povodom Evropskog dana jezika, a u svrhu jednog od načina prezentacije biblioteke, izdvajamo nekoliko knjiga koje se čuvaju u našem Muzeju, a koje su pisane na različitim jezicima i štampane u različitim periodima.
Zanimljive su: Istorija velikog Napoleona, aristokratu francuskog (ΙΣΤΟΡΙΑ ΤΟΥ ΜΕΓΑΛΟΥ ΝΑΠΟΛΕΟΝΤΟΣ) , tom 1, štampana 1890. godine u Pireju i pisana na grčkom jeziku; Atmosfera (vjetar, voda, oblaci i kiše; L'atmosfera descrizione dei grandi fenomeni della natura), četvrta i peta knjiga, izdata u Milanu, 1879. godine, na italijanskom jeziku; Istorija Engleske (History of England), tom II, koja obuhvata period vladavine kralja Henrija VI pa do kraja vladavine kraljice Elizabete I, pisana na engleskom jeziku i štampana u Londonu. Vrijedno je napomenuti i knjigu pisanu gotičkim pismom, kao i Danteovu Božanstvenu komediju koju je preveo i protumačio biskup kotorski Frano Ućelini (Divna gluma), izdatu u Kotoru, 1910. godine, a koju je poklonio Martinu Viskoviću. Kada je u pitanju istorija, jedna od knjiga te tematike je i Istorija Venecije (Le historie VENETIANE), štampana u Veneciji, 1576. godine, pisana na italijanskom.
Knjižna građa peraških porodica koje su imale izuzetnu ulogu u ispisivanju kulturno-istorijskog nasljeđa, koju čuvamo u Muzeju, nije samo zavještanje porodica Perastu, već ostavština generacijama da bude odraz jednog vremena, stila života i ljubavi prema knjigama.
