Za razliku od Vlade Crne Gore, koja je uporna da gradi most na Verigama koji bi, tvrde mnogi stručnjaci, uveliko ugrozio kulturne i prirodne karakteristike bokokotorskog zaliva, u Norveškoj, u želji da zaštite okolinu, grade podvodne tunele.
Norvežani, tako, rastojanje od hiljadu kilometara između norveške luke Kristansand i Trodenheima, za čiji prelazak treba voziti više od 20 sati, žele da drastično umanje.
Za prosječnu brzinu od oko 50 kilometara na sat “odgovorne” su geološke karakteristike Norveške, pa tako autoput E39 prelazi sedam raskošnih fjordova, a to znači i sedam putovanja trajektom.
Novi projekat, vrijedan 25 milijardi dolara, trebao bi smanjiti to putovanje na nešto više od 10 sati. Norvežani tako svoje fjordove planiraju povezati podvodnim tunelima koji bi bili smješteni na tridesetak metara ispod vode.
Kako piše The Wire, prvi podvodni plutajući tunel bio bi postavljen u Sognefjord.
Tunel se sastoji od dvije betonske cijevi duge više od 1,2 kilometara koje će na tridesetak metara dubine držati pontoni. Vožnja kroz ove tunele bila bi kao vožnja kroz bilo koji drugi tunel.
Ovaj projekat i nije previše komplikovan budući da se koriste već poznate tehnologije: betonske konstrukcije iz tunela, pontoni plutajućih mostova i tehnologija koja se koristi na naftnim platformama, prenosi vecernji.hr.
Ipak, postoje neke nepoznanice. Norveški inženjeri rade na izračunu količine vjetra i talasa koje plutajuće strukture mogu podnijeti te kako bi struje uticale na njihovo kretanje.
Norvežanima vožnja kroz ove tunele ne bi trebala predstavljati problem budući da se u zemlji nalazi 1150 tunela od koji je 35 pod vodom. Projekt bi trebao biti završen do 2035. godine.
Norveška, jedna od vodećih zemalja u svijetu, dakle, prednost daje podvodnim tunelima, dok crnogorska vlada za izgradnju tunela na Verigama tvrdi da je “višestruko nepovoljnija sa prostorno-urbanističkog, bezbjedonosnog, ekološkog i saobraćajno-teničkog aspekta”.
