Inicijativa Mjesne zajednice Gornji Grbalj za donošenjem akta kojim bi se Javnom Komunalnom poduzeću (JKP) Kotor odobrila nova lokacija za kamenolom, i to u Krivošijama, na sjednici održanoj u četvrtak (28. novembar) nije dobila zeleno svijetlo kotorskog parlamenta.
Naime, nakon troipočasovne diskusije odbornika usvojen je zaključak kojim je konstatovano da SO Kotor nije nadležna za izdavanje koncesija za eksploataciju tehničko-građevnog kamena.
Zaključkom je takođe definisano ukazivanje Skupštine na nužnost pojačanog nadzora inspekcijske kontrole, ali i apelovano na nadležne organe i institucije da dosljedno prate ispunjavanje Ugovora o koncesiji i Elaborata o zaštiti životne sredine u eksploataciji, proizvodnji i transportu kamena (posebno površinu eksploatacijskog ležišta Nalježići – Pelinska Rudina).
– Imajući u vidu da bi daljnjom, dugoročnom, nedovoljno kontrolisanom eksploatacijom tehničko-građevnog kamena na ovom ležištu moglo doći do dalje devastacije prostora i ugrožavanja okoline posebno naselja Nalježići, Šišići i Pelinovo, Skupština ukazuje svim zainteresovanim građanima, institucijama i organizacijama na mogućnost posebne rasprave o utvrđivanju namjene navedenog prostora u toku izrade i donošenja Prostorno urbanističkog plana Opštine Kotor koji je u toku – navodi se u zaključku.
Ispred oko pet stotina Grbljana koji su potpisima podržali inicijativu, odbornicima su se prethodno obratili Vladimir i Željko Odža i Gojko Zec koji je poručio da je revolt i bojazan mještana rezultat činjenice da je kop već sada udaljen od kuća samo šezdesetak metara.
– Prema novom elaboratu doći će na pedeset metara. Dođite tamo i uvjerite se da od prskanja kamena vodom nema ništa, jer nemaju odakle zalijevati budući da smo mi prije kiša imali restrikciju vode. Na tom području rade i kamenolomi braće Tujković i Radovana Marinovića koji su međutim udaljeni tri stotine metara od crkve Svete Trojice. Udaljite i kamenolom Komunalnog preduzeća na tri stotine metara i bićete slobodni od nas – rekao je Zec, podsjetivši da se u KO Pelinovo nalazi i crkva Svetog Nikole sagrađena 1426. godine, te da su radom majdana, u čijoj neposrednoj blizini se nalaze i izvori pitke vode, ugrožene kuće, kulturno-istorijski spomenici, ali i saborni hram.
– Vi ste se kao vlast pokrili odlukom, a kako će se hiljade kubika pijeska i kamena koje se tamo nalaze vlažiti vodom ljeti kada je restrikcija. Kada prolazim tuda imam osjećaj kao da idem kroz saharu, rekao je Branko Kovačević (DF) pozvavši Komunalnu inspekciju da izađe na lice mjesta i o svom djelovanju u konkretnom slučaju izvijesti odbornike na sljedećoj sjednici SO. Koncesija za eksploataciju kamena sa ležišta ‘Nalježići’ Komunalnom preduzeću je inače oduzeta u decembru 2011. godine, pa je po tumačenju Ranka Prorokovića (PCG) suštinski problem u pitanju zbog čega kamenolom nije radio dvije godine.
Reagovao je Željko Aprcović (DPS) apostrofirajući da je upravo taj period bio neophodan kako bi preduzeće otklonilo nedostatke u radu, odnosno pribavilo dodatne elaborate i uvelo sistem za posipanje vodom radi smanjenja dizanja prašine koja je, po njegovoj ocjeni, najveći problem.
– Eksploataciono polje je jedinstveno za sva tri kamenoloma. Ima dovoljno vode da se preduprijedi štetna emisija u vazduhu koja se dobija eksploatacijom kamena. Upoznat sam da Komunalno obezbijeđuje veće količine vode putem cistijerni. Miniranje je zabranjeno i ostalo je samo da se inspekcijski nadzor sprovede po zakonu. Pratićemo sprovođenje zaključaka i time doći do puno veće zaštite gornjogrbaljskih lokaliteta – kazao je on.
Pozdravljajući svaku, pa i pomenutu građansku inicijativu, gradonačelnica Marija Ćatović (DPS) upozorila je da Odbor za statut i propise, parlament, pa ni ona lično, ne mogu da određuju gdje će biti druga lokacija.
– Ministarstvo procjenjuje i daje koncesije i upozoravam i Odbor za statut i propise i sve odbornike da to ne gube iz vida. Gdje su vam privatni koncesionari, njih ne pominjete u inicijativi jer vam onda i oni ugrožavaju život. Smeta vam da Javno komunalno sa dvadeset radnika prihoduje, ne smetaju vam privatnici koji na tom području zarađuju od istog posla, zamjerila je Ćatović, obećavši da će se insistirati na tome da inspekcijske službe dosljedno poštuju zakone kada je u pitanju rad svih kamenoloma u Grblju.
Koncesija do polovine 2016. godine
Upravni odbor Komunalnog preduzeća, kako je izvijestio Vasilije Ševaljević (DPS), donio je zaključak da važeća koncesija traje do polovine 2016. godine, i u tom smislu insistirao da se proizvodnja obavlja u skladu sa koncesionim aktom.
– UO insistira i da se u istoj ravni stavi javni i privatni interes – naglasio je Ševaljević.
Biljana MARKOVIĆ
