Pomorski muzej Crne Gore Kotor je tokom ovogodišnje turističke sezone u grupama obišlo oko 25.000 turista, koliko i na lanjskom uporednom periodu, ali su podbacile individualne posjete koje su smanjene za oko 30 posto.
Direktorica institucije mr Mileva Pejaković Vujošević to ne dovodi u vezu s ekonomskom krizom, već tumači činjenicom da je Kotor tranzitni grad, pa turisti koji su Muzej već jednom obišli, neće to ponovno učiniti.
Budući da će kruzeri u kotorsku luku uplovljavati i u novembru, naglašava očekivanje posjeta putnika s brodova, ali i turista koji dolaze posredstvom agencija, te učenika na septembarskim ekskurzijama. Već sada se radi na tome da se iduće godine posjetiocima ponudi i gratis brošura na više svjetskih jezika, koju će Muzej štampati iz vlastitih sredstava.
– Planiramo te brošure da dajemo i agentima na brodovima i turističkim organizacijama i agencijama. Lani smo uveli još novinu kroz saradnju sa agencijom iz Splita. Naime, zainteresovani koji to žele mogu u sklopu posjete Muzeju imaju samostalno stručno vođenje i na našoj baroknoj terasi, uz zvuke klasične muzike, popiju crnogorsko vino. To je dobra reklama za Crnu Goru, a posebno za nas, jer mi od grupe sa deset, petnaest ljudi zaradimo možda stotinu eura. Pored toga što imamo obveze prema osnivaču, to jest Ministarstvu kulture, moramo biti i dobri domaćini. Konkretno bavimo se i izdavačkom djelatnošću, pa smo nedavno izdali knjigu prof. dr Antuna Sbutege “Pisma iz Rima”, a slijedi štampa “Godišnjaka”. Kultura može pametno i dobro da se naplati, samo ako je dobro osmislite i ne trčite za velikim parama. Ne možemo biti pohlepni, pohlepnost je opasna. Sve mora početi od malih iznosa, koji prave piramidu od koje svi možemo dobro živjeti – ocjenjuje Pejaković Vujošević.
Osim na turističku ponudu, u instituciji su fokusirani i na veliki posao revizije muzejskih ekspopnata započet prije godinu i po. Novina je da, u skladu sa zakonom, moraju biti popisani i eksponati ustupljeni na revers određenim institucijama, poput Fakulteta za pomorstvo, Skupštine Opštine Kotor, muzeja u Budvi i Tivtu. Direktorica precizira da se od ukupno oko 7000 eksponata ( uključujući i arhivska dokumenta ), koliko ih Muzej broji, trenutno izvan institucije nalazi njih 200. Eksponati se dobijaju donacijama, ali i otkupom, pa će u tom smislu sjutra u Muzeju biti održana aukcija ordenja, oružja , etno predmeta, numizmatike, istorijskih dokumenata i pošte, pri čemu je naglasak na predmetima iz domene istorije Crne Gore.
– Predmeti koji dođu u Muzej biće kod nas izloženi dva dana. Očekujemo da ćemo neki dobiti po nižoj cijeni. Sve to je u cilju nekontrolisanog otkupa s naših prostora odakle odlaze vrijedni i dragocjeni predmeti, pa ćemo na neki način probati to da spriječimo. Takođe, i dalje ćemo odlaziti na teren radi otkupa, najavljuje direktorica, dodajući da je ove godine, do sada, otkupljeno sedam predmeta (dijelovi narodne nošnje, nakit, jedna lijepa kutija) koji će se, nakon konzervatorskog procesa, fotografisanja i uređivanja, naći u etnografskoj zbirci i u pomorsko – tehničkoj. Najvrijedniji eksponati izloženi u Muzeju su oružje iskovano u Kotoru, nakit, djelovi narodne nošnje, dobrotske čipke, te pisani dokument iz 1196. godine – kaže direktorica Muzeja.
Kada je u pitanju uređenje, uoči sezone je okrečeno odjeljenje parobrodarstva i toaleti, a slijedi krečenje biblioteke i prijemnog odjeljenja. Za narednu godinu predviđeno je osposobljavanje pomoćnog stepeništa, što je veća investicija, a taj prijedlog proslijeđen je resornom ministarstvu. Muzej je sopstvenim sredstava nabavio i opremu za eksponate u depoima, koji će inače biti svečano otvoreni po okončanju revizije eksponata.
Pomorski muzej u Kotoru ima 12 odjeljenja, a jedini u zemlji se može pohvaliti i odjeljenjem za invalidna lica, uključujući i bogatu biblioteku sa 17000 naslova.
– Plaćamo održavanje struje, treba nam more sijalica, plaćamo kompjuterske usluge, svi zaposleni imaju kompjutere i lap topove, a sve je to na neki način plaćeno od naših sredstava. Novac koji zaradimo ostaje instutuciji, a od toga održavamo palatu, putujemo, pišemo kljige i u tom smislu imamo razumijevanje Ministarstva kulture – zaključuje Pejaković Vujošević.
U Muzeju je zaposleno je 16 radnika, uključujući direktoricu.
Odmori
– Mi preko cijele godine radimo i osmišljavamo što ćemo iduće raditi. Zaprepastim se kada me neko usred ljeta pita jesam li na godišnjem odmoru. To je van pameti, ali kod nas su svi ljeti redovno na godišnjem, a zimi padaju kiše, pa su opet na godišnjem – napominje Pejaković Vujošević.
Turci zaobilaze katedralu
Muzej sakralne umjetnosti, koji se nalazi u katedrali Svetog Tripuna, tokom ljeta su uglavnom posjećivali turisti iz Rusije, Njemačke, Italije, Francuske, Engleske i Japana.
– Žalosno je da mnoge turističke grupe dođu samo ispred katedrale, ali ne uđu u nju. Turistički vodiči objasne posjetiocima Kotora što predstavlja ovaj najraniji spomenik zrele romanike i tu se priča završava. Ne znam da li je problem u vodičima ili u plaćanju ulaznica. To je kao da odete u Pariz i ne uđete u katedralu Notr Dam već ostanete ispred nje, zadivljeni u njen vanjski izgled. Mislim da se to nama ne bi moglo dogoditi, ali na žalost nekima se ipak događa. Ne sjećam se, recimo, da je grupa Turaka ikada ušla u katedralu – ističe don Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije.
Biljana Marković
